100 ljet skupno shodišće Hrvatov u Celje

U Celju završava nedilju, 27. augusta predanjem Putujuće Celjanske Marije u 14.00 otpodne od fare Kalištrof/Bajngrob na faru Vincjet jubilarno 100. skupno shodišće Hrvatov u Celje, austrijansko nacionalno svetišće u Štajerskoj k „Velikoj Majki Austrije, Majki slavskih narodov, Velikoj Gospi Ugar“.

Do 1923. ljeta su fare hodočastile svaka za sebe u Celje piše, kašnje vlakom. Prvo skupno hrvatsko shodišće u Celje je organizirao 1923. ljeta Martin Meršić starji. Velikoborištofski farnik je naime bio razočaran od celjanskoga shodišća s livčanskim desetnikom Matom Heiszom 1922. ljeta, pri kom da je bilo već Hrvatov nego Nimac, ali Nimci da su imali svagdir prednost.

Prvo shodišće na inicijativu Martina Meršića starjega
Tako su hrvatski svećeniki na konferenciji dolučili održanje posebnoga skupnoga hrvatskoga shodišća. Organizirali su je od 4. do 6. septembra 1923. ljeta. 516 hodočasnikov je došlo posebnim vlakom, Hrvati i Nimci. Med njimi je bilo 268 Hrvatov iz 12 gradišćanskih sel i 5 hrvatskih duhovnikov. Borištofski kapelan Martin Meršić je orgulao. Od 1939. do 1946. je zbog boja prekinuto skupno hrvatsko shodišće u Celje a ispalo je i 2020. ljeta zbog korone.

Shodišće u Celje jur 1692. po dobitku nad Turki
Gradišćanski Hrvati su i pred upeljanjem oficijelnoga termina koncem augusta redovito hodočastili u Celje. Prvo poznato shodišće je bilo 1692. ljeta. Peljao je je knez Pavao Esterházy, ki je skupa s 11.200 ljudi piše išao u Celje, da se zahvali Majki Božjoj za dobitak nad Turki 1683. ljeta. Esterházy je onda bio vlastelin mnogih hrvatskih sel u sjevernom i u sridnjem Gradišću.