50 ljet Putujuća Celjanska Marija
Štatua Putujuće Celjanske Marije ljetos isto svečuje jubilej, naime 50 ljet putovanja po hrvatski fara. Kopija milosnoga kipa celjanske Majke Božje je prvi put 1973. ljeta krenula na putovanje.
Bila je dar hodočasnoga mjesta dugoljetnomu organizatoru hrvatskih shodišćev Martinu Meršiću mladjemu prilikom 50. obljetnice skupnih shodišćev. Ondašnji superior u Celju, pater Veremund je predao Martinu Meršiću štatuu kot uspomenu na svečevanje.
A biškup Željezna Štefan László je imao ideju štatuu dati putovati krez hrvatska sela. Kot prvo mjesto su se dogovorili za Veliki Borištof, kad je Martin Meršić starji organizirao prvo skupno hrvatsko shodišće u Celje. Predali su ju Karolu Horvatu, ondašnjemu farniku Borištofa. U medjuvrimenu je Putujuća Celjanska Marija boravila u brojni hrvatski fara u Gradišću, Ugarskoj a bila je i u Beču. Pojedine štacije Putujuće Celjanske Marije su ovde dokumentirane.
Pri završnoj svetoj večernji hrvatskoga shodišća u Celju, će Putujuća Celjanska Marija putovati iz sela, kade je ljeto dan boravi u selo, kade će boraviti do dojdućega hrvatskoga shodišća koncem augusta dojdućega ljeta.
2022: Kalištrof/Bajngrob 2021: Pandrof 2019/20: Celindof 2018: Narda
2017: Cogrštof 2016: Hrvatski Jandrof 2015: Čajta 2014: Uzlop 2013: Veliki Borištof
2012: Koljnof 2011: Stinjaki 2010: Beč i Bizonja 2009: Klimpuh 2008: Pinkovac
2007: Mjenovo 2006: Vorištan 2005: Čemba 2004: Čunovo 2003: Beč
2002: Filež 2001: Cindrof 2000: Petrovo Selo 1999: Novo Selo 1998: Trajštof
1997: Koljnof 1996: Vulkaprodrštof 1995: Čemba 1994: Frakanava 1993: Štikapron
1992: Hrvatski Židan 1991: Cogrštof 1990: Pandrof 1989: Stinjaki 1988: Vincjet
1987: Uzlop 1986: Ketelj 1985: Čajta 1984: Nova Gora 1983: Šuševo
1982: Celindof 1981: Čemba 1980: Čajta 1979: Vulkaprodrštof 1978: Pinkovac
1977: Hrvatski Cikljin 1976: Filež 1975: Pandrof 1974: Stinjaki 1973: Veliki Borištof
Putujuća Marija je bila dar
Štatua Putujuće Celjanske Marije je prvi put putovala pred točno 40-timi ljeti, ada 1973. ljeta. Ona je bila dar hodočasnoga mjesta dugoljetnomu organizatoru hrvatskih shodišćev Martinu Meršiću mladjemu prilikom 50. obljetnice skupnih shodišćev.
Tome Krojer se spominja na početak Putujuće Marije
Dugoljetni organizator hrvatskoga shodišća u Celje, monsignore Tome Krojer se još dobro spominja na to. Proslava je bila po glavnoj maši vani pred bazilikom. Bio je nazoči i hrvatski kardinal Franjo Kuharić, tako Krojer.
Ondašnji superior u Celju, pater Veremund je predao Martinu Meršiću štatuu kot uspomenu na svečevanje, se spominja Tome Krojer, ki je sidio uz biškupa Štefana Laszla. Biškup da se je najednoč skočio i rekao, da ima jednu ideju, tako Krojer. Rekao je: „Ovu štatuu ćemo dati putovati krez hrvatska sela“, se spominja farnik Tome Krojer.
Kot prvo mjesto su se dogovorili za Veliki Borištof, kad je Martin Meršić starji organizirao prvo skupno hrvatsko shodišće u Celje su ju predali Karolu Horvatu, ondašnjemu farniku Borištofa.
Razvitak shodišć k Putujućoj Celjanskoj Mariji
Tome Krojer je sam organizirao 30 ljet dugo celjansko shodišće. Kad je bio farnik Velikoga Borištofa je našao sliku, kade je Putujuća Celjanska Marija stala na zbočnom oltaru. Onda da se ništ posebnoga nije priredilo su mu povidali ljudi, tako Krojer. Štatuu da su jednostavno pri hrvatskom shodišću dalje dali fari Stinjaki. Vjerniki iz Stinjakov su onda došli u nošnja. To da je bilo jur svetačnije, je rekao Krojer. Onda je to pak naraslo, tako da su se počele priredjivati posebne maše. Stoprv u 1990i ljeti su počela vlašća shodišća Putujućoj Celjanskoj Mariji, je rekao Tome Krojer.
Vrhunci su bili 1. gostovanje u Ugarskoj i u Beču
Ganutljivo da je bilo prvo gostovanje Putujuće Celjanske Marije prik granice u Ugarskoj, u Hrvatskom Židanu 1992. ljeta. A jedan od najlipših doživljejev da je za njega bilo gostovanje u Beču 2004. ljeta, kade su u katedrali imali svečevanje. To da su zaistinu bili vrhunci, je rekao dugoljetni organizator hrvatskih shodišćev, monsignore Tome Krojer.
Spomentabla na jubilarno shodišće
U kapeli svetoga Benedikta u baziliki u Celju spominje ploča na 50. obljetnicu hrvatskoga shodišća 1973. ljeta.