Hrvatsko shodišće u Koljnofu i jubilej crikve
U Koljnofu je čer nedilju bilo hrvatsko shodišće koljnofskj Mariji. Mašu je služio farnik Joško Kuzmić, peljač liturgijskoga referata u hrvatskoj sekciji biškupije Željezno. Muzički oblikovali su mašu Zelenjaki iz Gerištofa. Zvana toga su nedilju navečer u Koljnofu svečevali 245. obljetnicu posvećenja crikve Blaženoj Divici Mariji.
Tom prilikom su imali i bermanje s jurskim biškupom Andrášom Verešem, ki je predsjednik Ugarske biškupske konferencije. Mašu su muzički oblikovali koljnofski tamburaši i ženska klapa Golubice.
Od lani se Koljnof broji med hrvatska shodišća
Stoprv lani su shodišće u Koljnof uvezali u kolo hrvatskih shodišć u organizaciji Hrvatske sekcije biškupije Željezno. Shodišće u hodočasnoj crikvi zvana sela je 2. julija na svetak Blažene Divice Marije. Ostala hrvatska shodišća biškupije Željezno su shodišće u Vincjet, Juru, Celje, Lovretu i Željezno na brigu.
Koljnof pripravlja hrvatsko shodišće
Od ovoga ljeta početo je ciklus hrvatskih shodišć u organizaciji Hrvatske sekcije biškupije Željezno za jedno shodišće bogatije. Po hrvatskom shodišću u Vincjetu i Juri će u budućnosti na početku julija, točno 2. julija na svetak Blažene Divice Marije, biti hrvatsko shodišće u Koljnofu.
Zapravo su jur ljetos održali prvo hrvatsko shodišće ali kljetu je kanu veće svečevati zbog jubileja hodočasne crikve, povida Ingrid Klemenšić od fare Koljnof. Kljetu će naime biti 245. obljetnica posvećenja hodočasne crikve na rubu sela.
Biškup Živković je odobrio hrvatsko shodišće
Po razgovoru s biškupom Egidijem Živkovićem da su odmah dostali dozvolu za organiziranje hrvatskoga shodišća, je rekla Ingrid Klemenšić. Tim je Koljnof za Jurom drugo mjesto u Ugarskoj, u kom ćedu organizirati hrvatska shodišća u suradnji s Hrvatskom sekcijom biškupije Željezno.
Kanu organizirati shodišće spodobno kot u Lovreti
Kljetu će shodišće biti opširnije. Predvidjaju hrvatsku mašu dopodne, Oče naše, litaniju otpodne i znamda još jednu mašu podvečer. Zvana toga kanu organizirati osebujnu točku za dicu. „Mislim da je ovo lipa i važna mogućnost za nas Gradišćanske Hrvate da skupa dojdemo i skupa molimo Blaženoj Divici Mariji“, ovako Ingrid Klemenšić.
Ostala hrvatska shodišća u organizaciji Hrvatske sekcije biškupije Željezno su shodišće u Vincjet, Juru, Celje, Lovretu i Željezno na brigu.
Fara Koljnof ljetos nije samo dostala hrvatsko shodišće nego je uz drugo dala renovirati crikvu sv. Martina u sredini sela i je organizirala različna predavanja i izlete prilikom ljeta sv. Martina.
Koljnofci na izletu u Pannonhalmi
Fara Koljnof je pred kratkim priredila farsko putovanje u okviru ljeta svetoga Martina. Ov put je gostovalo oko 50 ljudi skupa s koljnofskim farnikom Antalom Némethom u Pannonhalmi. Prilikom 1700. obljetnice rodjenja sveca u Sambotelu je fara Koljnof priredila za svoje vjernike bogat program.
Vjerniki su imali peljanje krez zgradu i crikvu benediktinske opatije u Pannonhalmi. Na programu je stalo i razgledanje znamenite knjižnice kloštra, koj je pjesnik i duhovnik Mate Meršić Miloradić darovao oko 2.000 knjig, je rekla organizatorica putovanja, Ingrid Klemenšić. Na žalost se ove knjige iz ostavštine najvećega pjesnika Gradišćanskih Hrvatov već ne nahadjaju u kloštru, je spomenula Klemenšić.
Arheološka izložba o svetom Martinu
Na kraju su vjerniki iz Koljnofa još pohodili izložbu o svetom Martinu, ka je smješćena u posebno za jubilarno ljeto sveca priredjenoj zgradi u centru varoša. Izloženi su različni predmeti u vezi sa svetim Martinom, ali i nakit i arheološki nalazi iz vrimena sveca. Izložba o svetom Martinu u Pannonhalmi je otvorena do 30. septembra, potom će se premjestiti u Sambotel, rodni varoš sveca, kade će se kazati do 30. novembra.
Pri pvom putovanju su Koljnofci gostovali u hrvatski fara, u koj je sveti Martin patron, a pri drugom putovanju su pohodili Hrvatsku Kemlju i Halászi.
ORF Hrvati
Istraživanja o svetom Martinu
Redoviti dopisnik Panonskoga ljetospisa je povjesničar i književnik Djuro Franković iz Pečuha. Franković predstavlja tri kajkavske jačke o Svetom Martinu, ke je našao u rukopisnoj pjesmarici kantora Ivana Horvata iz 1852. ljeta.
Horvat je bio kantor u Prekmurju i Pomurju u Sloveniji kot i u Podravini u Hrvatskoj. Franković jur ljeta dugo istraživa običaje i narodnu literaturu Hrvatov iz Ugarske vezane za svetak svetpga Martina.
Sveti Martin je svetac vina i blaga
Sveti Martin je slavljen kod Gradišćanskih Hrvatov ali i u Hrvatskoj su na njegov imendan imali crikveni svetak, je rekao Djuro Franković o svoji istraživanji i o rukopisnoj pjesmarici kajkavskoga kantora. Tako je sveti Martin patron sela Martinci u Podravini u Hrvatskoj, kade je patron crikve.
Sveti Martin nije samo vinski svetac nego i zaštitnik blaga. U Undi da se je obdržala navada, da si junaki ki nastanu odrašćeni išću kuma u krčmi. Ta je poljiva sa staklom vina i im veli, kako se moru na peldu prebližiti divojki.
Patron Gradišća i stolne crikve
Vinski svetac je na primjer i sv. Trifun/Tripun (Tryphon) kod balkanskoga naroda. Pastiri su na dan svetoga Martina po zadnji put van pušćali blago i doprimili su gospodarom šibe od breze. Zato su dostali kruh i vina, tako Franković.
U Gradišću je na primjer sveti Martin patron stolne crikve u Željeznu i željezanske biškupije, tako Djuro Franković, ki je pred kratkim predavao u Koljnofu na temu „Sveti Martin u hrvatskoj narodnoj literaturi“. Martin je u 11. stoljeću, za vrime kralja Štefana prvoga bio patron cijele Ugarske.
U Koljnofu u Ugarskoj su u maju blagoslovili renoviranu crikvu svetoga Martina.
ORF Hrvati