Va obrambi Črne Madone ✝ A Fekete Madonna oltalmában
In der Obhut der Schwarzen Madonna ✝ Under the protection of the Black Madonna

Koljnof pripravlja hrvatsko shodišće

Od ovoga ljeta početo je ciklus hrvatskih shodišć u organizaciji Hrvatske sekcije biškupije Željezno za jedno shodišće bogatije. Po hrvatskom shodišću u Vincjetu i Juri će u budućnosti na početku julija, točno 2. julija na svetak Blažene Divice Marije, biti hrvatsko shodišće u Koljnofu.

Zapravo su jur ljetos održali prvo hrvatsko shodišće ali kljetu je kanu veće svečevati zbog jubileja hodočasne crikve, povida Ingrid Klemenšić od fare Koljnof. Kljetu će naime biti 245. obljetnica posvećenja hodočasne crikve na rubu sela.

Biškup Živković je odobrio hrvatsko shodišće

Po razgovoru s biškupom Egidijem Živkovićem da su odmah dostali dozvolu za organiziranje hrvatskoga shodišća, je rekla Ingrid Klemenšić. Tim je Koljnof za Jurom drugo mjesto u Ugarskoj, u kom ćedu organizirati hrvatska shodišća u suradnji s Hrvatskom sekcijom biškupije Željezno.

Kanu organizirati shodišće spodobno kot u Lovreti

Kljetu će shodišće biti opširnije. Predvidjaju hrvatsku mašu dopodne, Oče naše, litaniju otpodne i znamda još jednu mašu podvečer. Zvana toga kanu organizirati osebujnu točku za dicu. „Mislim da je ovo lipa i važna mogućnost za nas Gradišćanske Hrvate da skupa dojdemo i skupa molimo Blaženoj Divici Mariji“, ovako Ingrid Klemenšić.

Ostala hrvatska shodišća u organizaciji Hrvatske sekcije biškupije Željezno su shodišće u Vincjet, Juru, Celje, Lovretu i Željezno na brigu.

Fara Koljnof ljetos nije samo dostala hrvatsko shodišće nego je uz drugo dala renovirati crikvu sv. Martina u sredini sela i je organizirala različna predavanja i izlete prilikom ljeta sv. Martina.


Koljnofci na izletu u Pannonhalmi

Fara Koljnof je pred kratkim priredila farsko putovanje u okviru ljeta svetoga Martina. Ov put je gostovalo oko 50 ljudi skupa s koljnofskim farnikom Antalom Némethom u Pannonhalmi. Prilikom 1700. obljetnice rodjenja sveca u Sambotelu je fara Koljnof priredila za svoje vjernike bogat program.

Vjerniki su imali peljanje krez zgradu i crikvu benediktinske opatije u Pannonhalmi. Na programu je stalo i razgledanje znamenite knjižnice kloštra, koj je pjesnik i duhovnik Mate Meršić Miloradić darovao oko 2.000 knjig, je rekla organizatorica putovanja, Ingrid Klemenšić. Na žalost se ove knjige iz ostavštine najvećega pjesnika Gradišćanskih Hrvatov već ne nahadjaju u kloštru, je spomenula Klemenšić.

Arheološka izložba o svetom Martinu

Na kraju su vjerniki iz Koljnofa još pohodili izložbu o svetom Martinu, ka je smješćena u posebno za jubilarno ljeto sveca priredjenoj zgradi u centru varoša. Izloženi su različni predmeti u vezi sa svetim Martinom, ali i nakit i arheološki nalazi iz vrimena sveca. Izložba o svetom Martinu u Pannonhalmi je otvorena do 30. septembra, potom će se premjestiti u Sambotel, rodni varoš sveca, kade će se kazati do 30. novembra.

Pri pvom putovanju su Koljnofci gostovali u hrvatski fara, u koj je sveti Martin patron, a pri drugom putovanju su pohodili Hrvatsku Kemlju i Halászi.

ORF Hrvati


Istraživanja o svetom Martinu

Redoviti dopisnik Panonskoga ljetospisa je povjesničar i književnik Djuro Franković iz Pečuha. Franković predstavlja tri kajkavske jačke o Svetom Martinu, ke je našao u rukopisnoj pjesmarici kantora Ivana Horvata iz 1852. ljeta.

Horvat je bio kantor u Prekmurju i Pomurju u Sloveniji kot i u Podravini u Hrvatskoj. Franković jur ljeta dugo istraživa običaje i narodnu literaturu Hrvatov iz Ugarske vezane za svetak svetpga Martina.

Sveti Martin je svetac vina i blaga

Sveti Martin je slavljen kod Gradišćanskih Hrvatov ali i u Hrvatskoj su na njegov imendan imali crikveni svetak, je rekao Djuro Franković o svoji istraživanji i o rukopisnoj pjesmarici kajkavskoga kantora. Tako je sveti Martin patron sela Martinci u Podravini u Hrvatskoj, kade je patron crikve.

Sveti Martin nije samo vinski svetac nego i zaštitnik blaga. U Undi da se je obdržala navada, da si junaki ki nastanu odrašćeni išću kuma u krčmi. Ta je poljiva sa staklom vina i im veli, kako se moru na peldu prebližiti divojki.

Patron Gradišća i stolne crikve

Vinski svetac je na primjer i sv. Trifun/Tripun (Tryphon) kod balkanskoga naroda. Pastiri su na dan svetoga Martina po zadnji put van pušćali blago i doprimili su gospodarom šibe od breze. Zato su dostali kruh i vina, tako Franković.

U Gradišću je na primjer sveti Martin patron stolne crikve u Željeznu i željezanske biškupije, tako Djuro Franković, ki je pred kratkim predavao u Koljnofu na temu „Sveti Martin u hrvatskoj narodnoj literaturi“. Martin je u 11. stoljeću, za vrime kralja Štefana prvoga bio patron cijele Ugarske.

U Koljnofu u Ugarskoj su u maju blagoslovili renoviranu crikvu svetoga Martina.

ORF Hrvati


Megújultak Kópháza templomai

további részletek


Blagoslavljanje crikav i pilja

U Koljnofu su pri svetačnosti blagoslovili veljek dvi crikve. Jurski biškup Lajoš Pápai je u hodočasnoj crikvi Blažene Divice Marije posvetio novo inštalirano grijanje pod škamlji. U selu su biškupi Pápai i gradišćanski biškup Egidije Živković blagoslovili pilj patera Jeronima Sinkovića.

Sinković je bio prvi hrvatski spovidnik u Celju i je u okolišni fara redovito mašovao, kot na primjer u Aflenzu i Turnau-u. U Turnau-u je polag Ingride Klemenčić pokopan, ali oni nisu mogli najti njegov grob. Tako da su domaćemu benediktincu u selu postavili pilj na njegov spomen.

Pilj kaže kip Celjanske Marije i predstavlja Sinkovićevu povezanost hodočasnomu mjestu u Štajerskoj. Pilj je postavila seoska Hrvatska samouprava, čija predsjednica je Ingrid Klemenčić.

Crikva sv. Martina prlje stala na cimitoru

Blagoslovili su i renoviranu crikvu svetoga Martina, čiji 1700. rodjendan svečuju širom Ugarske s posebnimi priredbami. Renovacija je bila u opsegu od oko 80.000 eurov, je rekla Ingrid Klemenčić. U okviru renovacije, ka je durala prilično dvoja ljeta, su doznali da je crikva, ka sada stoji u centru sela, pred nekoliko sto ljeti bila na mjestu sadašnjega cimitora.

„Ali točnije informacije moramo još izviditi“, tako Klemenčić. U okviru jubilarnoga ljeta, u kom su jur imali nekoliko priredab, predvidjaju peljati istraživanja i pak izdati povijesnu broširu.

U hodočasnoj crikvi inštalirali novo grijanje

U hodočasnoj crikvi Blažene Divice Marije su inštalirali novo grijanje, ko je pod klupi. Stroški za grijanje su višini od prilično 35.000 eurov. Novo grijanje je posvetio jurski biškup Lajoš Pápai.

Šarolik kulturni program pred crikvom
Kulturni program pred crikvom svetoga Martina su oblikovali folkloraši osnovne škole Mihovila Nakovića u Koljnofu kot i folklorna grupa imenom Ogranak seljačke sloge Buševec iz Hrvatske, s kimi imaju Koljnofci partnerske veze. A i koljnofska škola se jur ljeta dugo druži sa osnovnom školom u Buševcu.

ORF Hrvati


Fara Koljnof po slijedi svetoga Martina

U okviru Ljeta svetoga Martina je fara Koljnof organizirala drugo putovanje u ugarske fare, ke imaju veze svetomu Martinu. Po Plajgoru i Undi, kade je patron sv. Martin, je ov put oko 45 ljudi pohodilo Halászi, faru blizu Hrvatske Kemlje, ka ima svetoga Martina kot patrona.

Putovanje u okviru jubilarnoga ljeta svetoga Martina je peljao koljnofski farnik Antal Nemeth, ki je pred 40-imi ljeti dvoja ljeta službovao kot kaplan u Halásziju. Potom su Koljnofci bili gosti Hrvatskoga kluba u Hrvatskoj Kemlji, kade su na grobu pjesnika Mate Meršića Miloradića položili vijenac.

Treto putovanje će koncem junija ili početkom julija peljati Koljnofce k Putujućoj celjanskoj Mariji u Čajti. Na programu je i hodočašćenje u Panonhalmu a na završetku Ljeta sv. Martina ćedu putovati u rodni varoš, Sambotel.

Koljnofci ćedu podignuti spomenploču

U jubilarnom ljetu svetoga Martina u Koljnofu renoviraju i farsku crikvu, ka je posvećena Svetomu Martinu. Djelo na fasadi je završeno, sada ćedu još urediti mjesto okolo crikve, veli Ingrid Klemenšić, predsjednica Hrvatske samouprave Koljnofa. Kod crikve ćedu postaviti pilj sa spomen pločom rodjenomu Koljnofcu Jeronimu Sinkoviću, ki je pred 300 ljet bio prvi spovidnik Gradišćanskih Hrvatov u Celju. Tomu je Hrvatska samouprava kupila kopiju štatue Celjanske Marije, ka će svoje mjesto imati u pilju.

ORF Hrvati


U Koljnofu obnavljaju crikvu sv. Martina

U Koljnofu obnavljaju crikvu sv. Martina. Jur lani su zgotovili renovaciju znutra, a jeseni su onda nastavili vani. Koncem maja ovoga ljeta ćedu posvetiti potpuno obnovljenu crikvu. Širom Ugarske se u ovom ljetu različnimi priredbami spominjaju 1700. obljetnice rodjenja svetoga Martina, tako i u Koljnofu.

Hrvatska samouprava Koljnofa je za renoviranje crikve putem naticanja lukrirala 1 milion forintov, to je oko 32.000 eurov, povida Ingrid Klemenšić predsjednica, Hrvatske samouprave. Lani jeseni su obnovili turam i fasadu, ka je osebujno na sjevernoj strani bila jako uškodjena. Koncem ljeta su još pometali drenažu okolo crikve. U protuliću ćedu još sanirati podnožje božjega stana i novo pofarbati zgradu.

Bogat program u jubilarnom ljetu sv. Martina

Cio red aktivnosti će stati u znaku svetoga Martina u ovom ljetu. Fara Koljnof ima za to 1 milion forintov, to je oko 3.200 eurov, na raspolaganje. Još u zimi ćedu početi seriju predavanj u vezi sa svecem, ke ćedu prirediti u hodočasnoj crikvi Koljnofa. Koncem maja će se otvoriti izložba poštanskih markic, na ki je prikazan sveti Martin, a planirana je i konferencija, ka će biti posvećena u Sambotelu rodjenomu svecu. Uza to ćedu izdati dvojezičnu knjižicu o fari Koljnof, ovako Ingrid Klemenšić. Jubilarno ljeto ćedu završiti farskim putovanjem u Sambotel i svetačnošću, na ku ćedu pozvati farnike iz hrvatskih far, ke imaju Martina kot patrona.

ORF Hrvati